Da li je prenatalno testiranje na genetske poremećaje obavezno? (pitanje čitateljke)

Da li je prenatalno testiranje na genetske poremećaje obavezno? (pitanje čitateljke)

Poštovani,

Da li imate možda neki tekst o današnjim testovima na genetske poremećaje u razvoju bebe tokom trudnoće, odnosno da li ih treba raditi i slično? Suprug i ja ne želimo da radimo te testove, pa lekari takve odluke smatraju primitivnim. Smatramo da je sve to u Božjim rukama, pa bi nam značilo ako je nešto pisano o tome jer ne možemo da pronađemo. Unapred hvala.

 

ODGOVOR REDAKCIJE

 

Poštovana,

 

U trudnoći niste u obavezi da radite nijedan test na urođene anomalije i deformitete – ni neinvazivne, ni invazivne. Niko vas na to ne može naterati.

 

Dabl i tripl testovi nisu invazivni – radi se ultrazvuk i daje se krv. U prvom slučaju ispituju se dva proteina, a u drugom tri – otuda nazivi dabl i tripl, tj. dvostruki i trostruki test. Postoji i kvadrupl test, gde se ispituju četiri proteina iz krvi majke. Ukoliko želite, možete uraditi neki od ovih testova, mada ako vam test pokaže neki „loš” rezultat, zapamtite da ti testovi samo pokazuju VEROVATNOĆU da dete ima neko stanje (npr. Daunov ili Edvardsov sindrom), a ne da ga ono sigurno ima, jer su to samo statistički testovi. Što je trudnica starija, rezultat će biti „lošiji”, tj. verovatnoća za neku trizomiju biće veća (npr. kod mladih trudnica verovatnoća može da iznosi i 1:nekoliko miliona, kod žena preko 30 godina to može biti u rangu 1:16000, 1:3000 itd., dok kod žena blizu 40. godine verovatnoća je veća, npr. 1:nekoliko stotina stotina).

 

Redakciji je poznat slučaj žene koja je imala Daunov sindrom u porodici, i kojoj je u blizanačkoj trudnoći, kada je imala oko 30 godina, dabl test pokazao verovatnoću za ovaj sindrom 1:100 – rodila je zdrave blizance. (Različiti izvori navode različite vrednosti za donju granicu rizika, ali uglavnom je to od 1:300 do 1:250). Isto tako, dešavalo se da verovatnoća bude jedan u milion, i da se rodi dete sa Daunovim sindromom. Dakle, ovi testovi govore samo o verovatnoći za neku trizomiju, a ne da li je beba zaista ima ili nema.

 

Invazivni testovi (biopsija horionskih čupica, amniocenteza i kordocenteza) nose sa sobom određeni rizik – može se desiti da se prilikom uzimanja uzorka povredi vodenjak, pa čak i da se probuši (redakciji su poznata dva slučaja kada se to desilo prilikom amniocenteze ovde u Beogradu i u oba slučaja izgubljene su zdrave bebe).

 

Grafički prikaz amniocenteze

 

Danas trudnice sve češće rade i testove iz krvi (kao što su Verified, Nifty, Harmony…) gde se iz krvi trudnice izoluje DNK bebe i potom analizira na anomalije. Ta analiza takođe spada u neinvazivne, ali je skupa (od oko 500-600 evra naviše, imate cene na internetu).

 

Verovatno ste i sami čuli ili čitali o slučajevima kada su sve ove vrste testova pokazale lažno pozitivne pa čak i lažno negativne rezultate. Budući roditelji zapravo treba da se zapitaju šta dobijaju time što urade test, tj. šta će uraditi ako im test pokaže mogućnost ili veliku verovatnoću za postojanje neke anomalije.

 

Ovde treba pomenuti i zvanični stav Crkve, iznet u „Osnovama socijalne koncepcije” Ruske pravoslavne crkve, da prenatalnu dijagnostiku možemo smatrati moralno opravdanom ako je ona usmerena na lečenje bolesti otkrivenih u najranijim fazama ili na pripremu roditelja za posebno staranje o bolesnom detetu.

 

Mi, kao hrišćani, zahvalni smo Gospodu za medicinu i lekare – znate i sami sigurno da i među lekarima imamo i svetitelja. Lekari uistinu spasavaju živote. Međutim, neke stvari u medicini pretvorile su se u čisto zgrtanje profita, uz zanemarivanje vrednosti života, naročito kad su u pitanju nerođena deca. Ponekad se zaista postavlja pitanje da li je prenatalno testiranje tu da nam pomogne ili da nas dovede u stanje stresa i brige, i to u veoma osetljivom periodu za majku i dete u njoj.

 

Nadamo se da smo vam malo razjasnili nedoumicu i pomogli bar malo. Neka vam Prečista Bogomatera pomogne svojim molitvama da vam trudnoća protekne u zdravlju i da na svet donesete svoje bebe na radost i veselje.

 

Svako dobro od Gospoda,

redakcija

 

Napišite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.